Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Piše dr. sc. Ivo Glavaš
Zašto Gradsku ložu zovemo Vijećnicom, baš kao što su je nekad zvali talijanski iredentisti?
Gradska loža od srednjeg vijeka najvažnija je komunalna građevina koja se nalazi na glavnom gradskom trgu, preko puta katedrale sv. Jakova. Sve vrijeme uporno je pogrešno zovemo Gradskom vijećnicom. Baš onako kako su je zvali talijanski iredentisti u 19. stoljeću.
IREDENTISTI LOŽU PRETVORILI U CASINO
S pravom se pitate u čemu je tu razlika, i zašto je naziv tako bitan? Gradska loža služila je primarno kao mjesto sudovanja; u njoj se nikad nije sastajalo šibensko Veliko vijeće niti su se u takvim vrstama objekata u drugim srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima sastajala vijeća komuna. Kako je Gradska loža postala Gradskom vijećnicom? Krajem mletačke vladavine 1775. godine, društvo pod nazivom Società nobile del Casino unajmilo je prizemlje Gradske lože, a nedugo zatim potpuno protupravno preuzelo cijelu Ložu. Društvo je promicalo probuđene talijanske nacionalne političke stavove o Dalmaciji kao dijelu Italije, koje mi prepoznajemo pod pojmom iredentizma. Pripadnici tog društva iz redova šibenskog plemstva, koje se priklonilo iredentističkim političkim idejama, Gradsku ložu zvali su Casino. Bez obzira na što nas taj naziv navodi, radi se o čitaonici i sastajalištu. Nakon nekog vremena, talijanaši su Casino počeli zvati Vijećnicom u oporbi prema središtu hrvatske nacionalne ideje u Narodnoj slavjanskoj čitaonici, koja se nalazila na prvom katu Narodne kavane na Poljani. Smatrali su da su oni nasljednici šibenske srednjovjekovne komune i njenih institucija. Međutim, dio plemstva i većina pučana, nisu bili Talijani nego Hrvati pa je time, tada pretežito obrazovanija talijanska populacija u Šibeniku, zloupotrijebila svoj položaj svojatajući povijest i institucije šibenske komune. Od neovlaštenog iredentističkog preuzimanja prošlo je jako puno godina, a u našoj literaturi još uvijek se pojavljuje pogrešni termin Gradska vijećnica za šibensku Gradsku ložu. Štoviše, poslije obnove nakon Domovinskog rata, Loža je svečano otvorena pod imenom Gradske vijećnice. Uz veliku političku pompu u nekadašnju Ložu uselilo se Gradsko vijeće. Koje se nikad u povijesti nije sastajalo na tom mjestu. Tako su nehotično i iz potpunog neznanja na bizaran način prihvaćene ideje talijanskih iredentista iz 19. stoljeća. Čiji nasljednici nam se slatko smiju.
NI NEKI ZNANSTVENICI NISU BOLJI OD POLITIČARA
Nije čudno da su političari bili zavedeni, kad su i ozbiljni hrvatski znanstvenici sve do nedavno držali da se radi o Gradskoj vijećnici, kako stoji i u zborniku posvećenom 900-oj obljetnici Šibenika, tiskanom 1976. godine. U prvoj znanstvenoj monografiji o komunalnim ložama na istočnoj jadranskoj obali, objavljenoj u Njemačkoj 2002. godine, šibenska Gradska loža ponovno se pogrešno naziva Vijećnicom. Rijetki su hrvatski znanstvenici, kao Danko Zelić, koji je o problemu naziva šibenske Gradske lože pisao u svojoj disertaciji 1999. godine, upozoravali na korištenje pogrešnog termina.
Osim sudovanja, u Loži su sklapani različiti pravni poslovi, objavljivani proglasi gradskog kneza. U Loži je bio i pritvor, a Loža je čak bila jedino mjesto u gradu gdje je bilo dopušteno kockanje. Čini se da je starija Loža bila sagrađena već krajem 13. stoljeća. Vjerojatno se radilo o prizemnoj građevini posve nalik na Gradsku ložu u Trogiru, nasuprot katedrale sv. Lovre. Od 15. stoljeća ta se Loža naziva Velikom ložom da bi se razlikovala od drugih sličnih građevina, kao što je Mala loža u neposrednoj blizini, koja je služila kao prostor gradske straže. U prvoj polovini 16. stoljeća izgrađena je potpuno nova, velebna Velika gradska loža s prizemljem i katom. U prizemlju Lože u središtu je bio prostor za sudovanje s kamenim sudačkim stolom, klupama za suce i alegorijskim reljefnim prikazom Pravde (slično kao u trogirskoj Loži). Kat Lože sastojao se samo od stupova, a unutrašnjost mu je bila oslikana.
Kneževa palača s dvoranom u kojoj se sastajalo šibensko Veliko vijeće
PLEMIĆKO VIJEĆE SASTAJALO SE U KNEŽEVOJ PALAČI
Kad je Loža pretvorena u Casino, na katu su postavljeni prozori, a unutrašnjost postaje svečana dvorana. Nakon rušenja u Drugom svjetskom ratu, Loža nije obnovljena na metodološki prihvatljiv način. Kao i sve drugo što je u poslijeratnoj obnovi povijesne jezgre Šibenika radio Harold Bilinić. Neki od sačuvanih originalnih arhitektonskih elemenata i dekoracije Gradske lože, relativno nedavno, doslovno su pobacani na travnjak ispred Muzeja grada Šibenika, bez ikakvog suvislog obrazloženja. Kao u završnici kakve grčke tragedije.
Gdje se onda sastajalo šibensko plemićko Veliko vijeće? Uvijek i do kraja postojanja Venecije na istom mjestu – u velikoj dvorani na drugom katu Kneževe palače. Na primjeru takozvane šibenske Gradske vijećnice vidjeli smo kako nas elementarno neznanje može dovesti u tešku zabludu. Nije ni prva ni jedina kad su u pitanju kulturni spomenici u Šibeniku. Ali je nažalost najveća. Vrijeme je da tu očitu pogrešku za početak ispravimo na turističkim kartama Šibenika.
Da nam se iredentisti barem oko ovoga prestanu smijati.