Što nam stari nacrti govore o obrambenim bedemima Pirovca

Prvi pisani spomen naselja je iz 1460. godine kad su plemići Tomaševići i MIšići dopustili nekim vlaškim obiteljima da se nastane u Zloselima. Početkom 16. stoljeća, od njih je prava na posjede u Zloselima otkupio istaknuti pripadnik druge šibenske plemićke obitelji, zapovjednik šibenske ratne galije Petar Draganić. Otprilike u to vrijeme u zaleđu Šibenika pojavili su se Osmanlije, što je prisililo stanovnike Zlosela da se sklone iza bedema koje je izgradio Petar Draganić na mjestu gdje je danas središte Pirovca.

PETAR DRAGANIĆ I BEDEMI ZLOSELA (PIROVCA)

To je skraćena verzija najstarije povijesti Pirovca to jest Zlosela, o čemu sam već pisao. Ovaj put ću objasniti kako su izgledali i funkcionirali obrambeni bedemi naselja. Sve što se u medijima prenosi o bedemima Pirovca stane u već puno puta prepisane rečenice šibenskog svećenika i povjesničara Krste Stošića: “Petar Draganić podigao je oko godine 1505. bedeme uz more s jarcima naokolo i okruglu kulu prema jugu. Unutra se uz zidine prislonilo 10 do 12 kuća nadošlih kmetova. Petar je bio i gospodar zemalja sela Putičanja, pa je pokupio od Turaka raštrkane Murlake i naselio u svom zaklonu.” Međutim, iz izvješća šibenskog kneza, venecijanskog plemića Luke Falijera, koje je nakon povratka s dužnosti podnio u Veneciji 1587. godine, vidi se da se u samo nešto više od osamdeset godina naselje više nego udvostručilo: imalo je 27 kuća i 177 stanovnika.

Knez Luka Falijer u izvješću piše da je obrambeni bedem Pirovca bio sagrađen samo prema kopnu, a na krajevima je imao toliko slabo ojačanje da su Osmanlije mogle lako preći preko plitkog mora i osvojiti naselje. Njegova procjena bila je točna jer su - bez obzira na obrambene bedeme - tijekom Ciparskog (1570. - 1573.) i Kandijskog rata (1645. - 1669.) Osmanlije Pirovac više puta osvajali i palili, a mještani bježali na obližnji otok Murter. Ulazna vrata u naselje nalazila su se gdje i današnja, koja nisu iz vremena gradnje bedema. Obnovljena su 1808. godine troškom mještana, kako je uklesano na zaglavnom kamenu. Između vrata i kopna postojao je oko šest metara široki obrambeni jarak, koji je vrlo vjerojatno bio dugačak šezdesetak metara. Upravo onoliko koliko je bila široka kopnena prevlaka preko koje se dolazilo do naselja. U naselje se ulazilo preko pokretnog drvenog mosta, kao što je to posvuda bilo uobičajeno još od srednjeg vijeka. Osnovne tlocrtne dimenzije obrambenog jarka mogu se i danas lako procijeniti na terenu. Naime, ograđeni prilaz vratima Pirovca iste je širine kao nekadašnji jarak. Odgovor na pitanje kolika je dubina jarka, i gdje su temelji obrambenih bedema, moći će se znati tek nakon nekih budućih arheoloških iskopavanja.

STARI NACRTI I BEDEMI PIROVCA

Ostaci pirovačkog povijesnog obrambenog bedema vide se na fasadama kuća sjeverozapadno i jugoistočno od ulaznih vrata u naselje. Slično je bilo s bedemima i kućama sagrađenim na njima i u drugim mjestima u Dalmaciji, na primjer u današnjim Kaštelima koja su se sastojala od više utvrđenih naselja. Ali da ne idemo tako daleko: ostaci obrambenog bedema nekadašnjeg kaštela Andreis, današnjeg Jadrtovca, vide se također na fasadama kuća.

Rekonstrukcija približnog izgleda Pirovca, odnosno Zlosela, i njegovog obrambenog bedema moguća je zahvaljujući arhivskim katastarskim kartama s kraja razdoblja venecijanske vladavine i početka tzv. Druge austrijske uprave. Na jednaki način se Pirovac prikazuje na mletačkom katastru iz 1750. godine, kao i na prvoj austrijskoj katastarskoj izmjeri 1825. godine. Na tim kartama nema današnje obale, a prevlaka između kopna i naselja u bedemima široka je samo šezdeset metara. Nažalost Pirovac nije zabilježen na karti Matea Pagana nastaloj oko 1530. godine, prvom poznatom povijesnom crtežu zapadnog dijela šibenskog teritorija. Na crtežu Šibenika iz 1571. godine, radu poznatog šibenskog grafičkog umjetnika Martina Kolunića Rote, na mjestu Pirovca raspoznaje se tek nekoliko kuća.

Moguće je da će se jednog dana pronaći neki povijesni, arhivski nacrt obrambenih bedema Pirovca, ali zasad se čini da smo “osuđeni” na podatke koje već imamo. Pri tom nismo bespomoćni, jer za rekonstrukciju izgleda bedema možemo koristiti tzv. usporedna znanja i rezultate arheoloških iskopavanja. Što su usporedna znanja? To je svekoliko poznavanje fenomena utvrđivanja našeg dijela istočne jadranske obale, posebice Dalmacije, pred naletom Osmanlija krajem 15. i početkom 16. stoljeća. I ne samo jadranske obale, nego obrambenog graditeljstva kršćanskih država na Mediteranu koje je ozbiljno ugrožavala mornarica Osmanskog Carstva. Svugdje na Mediteranu ti su fenomeni i oblici bili manje-više isti, pogotovo preko Jadranskog mora u Italiji.

Samo treba znati gdje i što ćemo pogledati i usporediti.

Ilustracije

Slika1. Ulazna vrata u Pirovac s ostacima obrambenog bedema (fotografija preuzeta iz knjige “Mletački katastar Pirovca (Zlosela) iz 1752. godine”)

Slika 2. Venecijanski katastar Pirovca (Zlosela) iz 1750. godine

Slika 3. Austrijski katastar Pirovca (Zlosela) iz 1825. godine