Nadbiskup Uzinić o klečavcima: 'Gaženje ruža pokazuje da to nije molitva'

Riječki nadbiskup Mate Uzinić dao je veliki intervju za riječki portal ArtKvart u kojem je komentirao nekoliko aktualnih društvenih, ali i političkih tema.

"Zapravo, to nije bilo buđenje, to je bila noćna mora iz koje nekako u posljednje vrijeme ne uspijevamo izaći", rekao je Uzinić na početku intervjua. Posebno ga, kaže, smeta zloupotreba religijskih simbola koja prati takve incidente.

Kao primjer naveo je prosvjedni skup u Splitu gdje se molio Očenaš za oslobađanje napadača. "To je molitva u kojoj se svi trebaju prepoznati kao braća i sestre... a ovdje je bila zapravo zloupotrebljena molitva za poruke koje su bile protiv određene skupine.

To pokazuje da živimo u složenim vremenima i da se je, u najmanju ruku, potrebno vratiti razumu. Kada smo mi vjernici u pitanju onda je to autentična vjera, jer ona nije nikad protiv ljudi, ona je uvijek za čovjeka."

"Sve djeluje izmanipulirano kako se ne bi previše analizirale afere koje svako malo izlaze"

Zlouporaba vjere samo je jedan od simptoma onoga što Uzinić naziva "duhovnom bolešću društva".

Društvo vidi kao bolesno jer je obilježeno podjelama, svađama i ideološkim prijeporima koji odvraćaju pažnju od stvarnih problema, osobito onih s kojima se suočavaju mladi.

"Dojam je da je sve izmanipulirano i iskorišteno da se ne bi previše analizirale pojedine afere koje svako malo izlaze", ističe nadbiskup, ukazujući na problem korupcije i stranačkog pogodovanja koje prožima sve pore društva.

"Kada policija isprati neke ljude u Remetinac onda je to vijest, ali koliko se nakon toga ozbiljno analizira što je dovelo do toga stanja? Koliko se analizira stanje korupcije? Govori se da je naše društvo koruptivno, ali koliko se posvećuje pažnje tom problemu i radi na tome, osim što ljudi završavaju u zatvorima da bi naše društvo bilo manje koruptivno? Koliko se uzroci korupcije pokušavaju ukloniti? To su pitanja koja često primjećujem", govori Uzinić.

Sve to, upozorava, stvara opću apatiju i pogoduje širenju nasilja - od obiteljskog i vršnjačkog do onog prema manjinama i strancima.

"Potrebno nam je obraćenje"

Adventsko vrijeme nade, ističe riječki nadbiskup, zasjenile su tragične vijesti - ubojstvo djevojke u Rijeci, obiteljsko nasilje u okolici, smrt dvoje beskućnika u požaru.

"To su sve tragične stranice koje nas na prvu uznemire, a onda svi lako pređemo preko toga", kaže Uzinić, podsjećajući da je ove godine u Hrvatskoj ubijeno 19 žena.

Smatra da zakoni nisu dovoljni i da je ključna promjena mentaliteta.

"Potrebno je da nam se dogodi obraćenje. Bez obraćenja, bez promjene mene samog u mom načinu razmišljanja i u mom odnosu prema drugima, osobito bez obraćenja nas muškaraca, jer ovo je najveća sramota nas muškaraca, neće se dogoditi promjena. Mi bismo trebali braniti slabije, a ne nad slabijima pokazivati svoju moć."

"Bog nas na kraju neće suditi po tome jesmo li bili vjernici ili nismo… Pitat će nas jesmo li činili dobro ili nismo?", rekao je Uzinić.

"Gaženje ruža u Zagrebu pokazuje da to zapravo nije molitva"

Osvrnuo se i na incident u Zagrebu, gdje je jedan od sudionika molitvenog skupa gazio ruže postavljene kao simbol ubijenih žena, što je potaknulo peticiju za zabranu takvih okupljanja. Iako je više puta rekao kako smatra da molitva na trgovima nije dobra, Uzinić ne misli da je zabrana rješenje.

"Bojim se da bi samo dodatno eskalirao. S tim ljudima bi netko trebao raditi i ne bi im se smjelo podilaziti", kaže, preporučujući moliteljima da se zapitaju postaju li svojom molitvom bolji ljudi i unose li u društvo mir ili dodatne podjele.

"Posebno je tragično to što je netko iz te skupine u ozračju ubojstava žena usudio gaziti ruže koje ih predstavljaju... Kako je moguće da jedna takva reakcija i bijes iziđe iz molitve? I to je zapravo pokazatelj da to nije molitva, a ako i jest, da ona nema ništa s kršćanskom molitvom."

"Ne smijemo se odreći toga da mi biramo. Ako drugi biraju umjesto nas, gubimo ljudskost"

Nadbiskup smatra da bi svi javni dionici, a osobito političari, trebali "spustiti loptu" i govoriti odgovornije. Kritizira javni prostor u kojem dominiraju plitke dosjetke i napadi.

"Imam dojam tijekom rasprava u našem Saboru, a tako je i na razini predsjednika i premijera, da svi jedva čekaju da onaj drugi nešto kaže što se može iskoristiti za napad", primjećuje.

Pritom ističe encikliku pape Franje "Fratelli tutti" kao putokaz za bolju politiku, koja ne služi osobnim interesima i osvajanju vlasti, već promicanju općeg dobra i socijalnog prijateljstva. Smatra da je i odgovornost Crkve veća te da bi se trebala češće i kritički oglašavati.

"Ne smijemo se odreći toga da mi biramo. Ne smijemo dopustiti drugima da biraju umjesto nas. Kada bismo to napravili mi bismo se odrekli svoje ljudskosti", kazao je Uzinić.

Mladi u digitalnom svijetu

Govoreći o mladima, izražava bojazan da moralne orijentire sve češće traže u digitalnom svijetu koji ih može dezorijentirati. Ipak, ne gleda na mlade negativistički, već vjeruje u njihov potencijal.

"S njima treba raditi, treba im dati jako puno vremena, posvetiti im pažnju", kaže, ističući važnost volontiranja i projekata poput "72 sata bez kompromisa" koji mlade odgajaju za empatiju. Smatra da su današnjem svijetu više od učitelja potrebni svjedoci. Upozorava da digitalni svijet i umjetna inteligencija nose opasnost da postanemo sluge tehnologije umjesto njezini gospodari.

"Sekularizacija je šansa i za Crkvu i za društvo"

Ubrzani ritam života i politički cinizam vidi kao izazov za cijelo čovječanstvo. Crkvu poziva da ne bude tvrđava, već "poljska bolnica" koja vida rane, po uzoru na papu Franju. Ističe kako je hrvatsko društvo, unatoč velikom broju katolika, sekularno i pluralno, što vidi kao priliku.

"Sekularizacija je šansa i za Crkvu i za društvo, jer ona oslobađa društvo od pritiska Crkve, a Crkvu od pritiska države", kaže, citirajući sociologa Željka Mardešića. To, prema njemu, omogućuje da kršćanstvo bude osobni izbor, a ne nametnuta tradicija.

"Mi kršćani nikako ne smijemo poticati prezir I mržnju prema onima koji ne pripadaju našoj skupini. Ako želimo obraniti kršćanski identitet moramo se truditi da kršćanska poruka ne bude iskrivljena onim što govorimo i onim što činimo", zaključuje Uzinić.