Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Mlinarska i kulturna baština
Drniš oživljava Staru mlinicu kroz projekt SUSTOUR: Počinju radovi na obnovi i opremanju
Grad Drniš je potpisao ugovor s tvrtkom STRABAG d.o.o. Zagreb za izvođenje radova na postavljanju mlinova u Staroj mlinici u okviru projekta SUSTOUR. Jedan od ključnih izazova u provedbi projekta predstavlja prijevoz šest mlinskih kamenova za tri mlina do same mlinice, s obzirom na zahtjevnost lokacije i težinu opreme.
U srijedu, 27. siječnja, održan je prvi koordinacijski sastanak, na kojem su sudjelovali predstavnici izvođača radova STRABAG d.o.o., stručnog nadzora Dizain ing d.o.o., konzervatorski nadzor Ministarstva kulture i medija Marko Sinobad, kao i predstavnici naručitelja Grada Drniša, javlja Radio Drniš.
Na sastanku su definirani organizacijski i tehnički aspekti izvođenja radova. Vrijednost radova je oko 180.000,00 eura sa PDV-om. Rok za izvođenje radova iznosi sedam mjeseci, a početak radova planiran je za početak veljače.
Nakon završetka građevinskih radova slijedi multimedijalno opremanje prostora mlinice, čime će Drniš dobiti reprezentativan, suvremeno interpretiran sadržaj koji će posjetiteljima na atraktivan i edukativan način približiti bogatu mlinarsku i kulturnu baštinu ovoga kraja.
Inače, Stara mlinica nalazi se na desnoj obali rijeke Čikole, oko 150 metara nizvodno od mosta na samom početku kanjona, na ulazu u Drniš. Prema povijesnim izvorima datira iz srednjeg vijeka i vjerojatno je u početku bila u vlasništvu hrvatskih velikaških obitelji.
Prema orijentaciji mlinskoga kola pripada mlinovima-žličarima s vodoravno položenim mlinskim kolom. Taj tip mlina naziva se još i grčki mlin jer je nastao u staroj Grčkoj ili skandinavski jer se u Skandinaviji dugo zadržao u uporabi. Građeni su na mjestima gdje je bilo malo vode zbog sezonske izmjene vodenog toka, piše Grad Drniš.
Mlinica je sagrađena od kamena. Temeljni zid do korita rijeke zidan je većim kamenim blokovima zbog statičkih razloga, dok su ostali izvedeni od manjih kamenih klesanaca. Zidovi u prizemlju debeli su oko 70 cm, a na katu 65 cm. Zapadnom stranom vodenica je prislonjena na liticu. Krov je dvostrešan, prvotno je bio prekriven kamenim pločama, a poslije kupom kanalicom (glinenim crijepom).
Na katu je zacijelo bio mlinarev stan. Veza između prizemlja i kata ostvarena je drvenim stubama. Vrata na prvom katu služila su za pristup ustavama. U mlinici su bila četiri mlina. Iznad svakoga mlinskog kamena nalazio se drveni koš piramidalnog oblika s užim dijelom okrenut prema dolje u kojega se sipalo mlivo. Voda za pokretanje mlinskog pogona dolazila je kanalom pa se usmjeravala u manja korita te dalje na turbine mlinskih kola.
Zbog starosti, graditeljske vrsnoće, položaja i ambijentalne vrijednosti mlinica je proglašena kulturnim dobrom.